Kakav bicikl ustvari trebam?

Vožnjom bicikla najbolje upoznate i zapamtite neki teren.
– Nikica Atlagić

Bicikl je naprosto genijalan! Omogućava vam da se krećete na veoma efikasan način, brzinom pri kojoj možete da vidite sve oko sebe, osjetite vjetar, zvukove i mirise, doživite veliko zadovoljstvo kada savladate neki brežuljak ili planinski prevoj, nalet adrenalina kada se sjurite nizbrdo, pobjegnete od gradske buke u prirodu, odete gdje nikada ne biste mogli automobilom ili u jednom danu pređete distancu koja je više nego respektabilna i za pomenuti automobil. Praktično, kada to jednom sami probate, prestaćete druge pitati: “Kako ti se samo dâ toliko voziti?” i na takva pitanja ćete samo odgovarati osmijehom, kada vas budu pitali to isto pitanje.

Gorenavedeni citat često ponavljam, pogotovo nakon vožnje Banja Luka – Makarska 2008. godine. Ispostavilo se da je sličnu stvar još davno rekao i nagrađivani pisac Ernest Hemingway, mada sam siguran da se on nije bavio pisanjem tekstova o biciklizmu :). Sjetićete se ovoga kada budete biciklom vozili neku dionicu koju ste “milion puta” prošli automobilom i mislili da vrlo dobro poznajete konfiguraciju terena i udaljenosti.

U svakom slučaju, s obzirom da čitate ovaj tekst, vjerovatno ste odlučili da vam je bicikl nasušna potreba… ali kakav bicikl tačno?

Za početak… vratimo se na početak

Jedno od najvećih otkrića u istoriji čovječanstva, pored čokoladnog mlijeka, je izum točka. Spojite dva točka, upravljač, sic i pedale – i dobili ste, pogađate, bicikl. I stvarno – još od pojave bicikla u tom obliku, s dva točka iste veličine, prije više od 100 godina – stvari se nisu drastično promijenile. Čak se u trkačkoj disciplini “vožnja na pisti” još uvijek voze bicikli bez kočnica i s fiksnim prenosnim odnosom. Neki l(j)udi ovakve bicikle voze i po cesti. Isto tako, ja sam prvi zvanični 200k brevet u BIH, sticajem okolnosti, odvezao na brdskom biciklu s gumama “kramponkama” uz sasvim solidno vrijeme vožnje, a nedavno sam i sa gradskim biciklom za iznajmljivanje odvezao zahtjevnu rutu u dužini od 150 km.

Dakle, sve se može kad se hoće. Ipak, da bi vaše vožnje bile efikasne i ugodne, potreban vam je i odgovarajući bicikl.

Pravilo “n+1”

Svaki entuzijasta će vam reći da je idealan broj bicikala n+1, pri čemu je n broj bicikala koje trenutno imate. I stvarno – svaki bicikl pruža različit ugođaj i doživljaj vožnje, čak i unutar iste kategorije bicikala, a da ne govorimo o potpuno različitim biciklima, za potpuno različite namjene. Zato, bez obzira da li vam treba jedan ili još jedan bicikl, veoma bitno da pronađete odgovor na pitanje kakav bicikl vam je ustvari potreban.

Izuzimajući dječije, teretne i sklopive bicikle, kao i specijalne takmičarske bicikle (za hronometar, triatlon, ciklokros, downhill i slično), možemo diferencirati sljedeće glavne vrste bicikala:

• gradski bicikli, s raznim veličinama točka i konfiguracijama kočnica,
• drumski (cestovni) bicikli, u narodu poznatiji kao “trkaći” ili “specijalka”,
• brdski (planinski) bicikli – mountain bike ili ti “mont bajk”,
• treking, hibrid, gravel i slični bicikli.

Dooobro. Šta dalje?

Prije svega, moramo napraviti bitan rez – da li vam bicikl primarno služi kao prevozno sredstvo ili kao rekvizit za sport i rekreaciju? Ako bicikl vozite zbog rekreacije, a pri tome ste često van asfaltnih puteva, uživate vozeći u prirodi, kroz šume i po planinama, a pri tome rijetko koristitie bicikl kao prevozno sredstvo, onda vam je definitivno potrebna neka vrsta brdskog (ili ti planinskog) bicikla. Ovi bicikli su doživjeli ekspanziju početkom 90-ih godina prošlog vijeka (ako ovaj članak čitate u 21. vijeku, prim. aut. :)) i do danas su doživjeli ogroman napredak. U početku su bili bez amortizera, kasnije su razvijene prednje viljuške s amortizerima, potom i zadnje, vremenom su korišteni sve napredniji materijali za ramove, postavljene hidraulične disk kočnice, povećana veličina točka… a sve to u cilju da i vi i bicikl budete što brži i spretniji u savladavanju različitih uređenih i neuređenih terena u prirodi.

Kad ono međutim…

Nažalost, kod nas je sinonim za bicikl de facto pomenuti brdski bicikl. Sam naziv mu govori da mu namjena nije da se njim vozite od tačke A do tačke B po gradu, vozikate po parku ili da idete na rekreativne vožnje od 20-50-100 km po asfaltu. Ipak, da li zbog toga što su ovi bicikli postali veoma atraktivni i popularni čim su se pojavili ili zbog toga što ljudi imaju percepciju udobnosti zbog “debelih guma” i amortizera, ova vrsta bicikala je postala uvriježena za praktično svaku namjenu, što nije nužno dobra ideja.

Ako pogledate neki video biciklističkog saobraćaja u Holandiji, možete vidjeti da je 99% bicikala neka vrsta gradskog bicikla, počevši od manjih bicikala s točkovima od 20 inča i “kontra” zadnjom kočnicom (ko se ne sjeća famoznog Pony-ja?) ili bicikla s 26″ ili 28″ točkovima, prednjom i zadnjom kočnicom, fiksnim prenosnim odnosom ili zadnjim mjenjačem s 3 do 6 brzina, a po pravilu i s blatobranima, svjetlima pokretanim dinamom i paksicem/korpom. Ovakva vrsta bicikla je svojim karakteristikama, funkcionalnošću, pozicijom sjedenja i udobnošču nešto što vam treba ako bicikl koristite kao prevozno sredstvo po gradu ili van grada, po asfaltnim putevima, pa čak i za povremene rekreativne vožnje od 10-20 km. Srećom, primjetan je trend povećanja kupovine i korištenja ovakvih bicikla i kod nas.

Njegovo veličanstvo – drumski bicikl

Ako počnete raditi duže i intenzivnije vožnje po asfaltnim putevima, ubrzo ćete uvidjeti da gradski, a pogotovo brdski bicikli, nisu odgovarajući za ovaj vid vožnje, kako zbog težine, potpuno nepotrebnih amortizera, velikog otpora guma, neadekvatne pozicije sjedenja, prenosnih odnosa sa prevelikim rasponom i skokovima između brzina i mnogim drugim faktorima, koji direktno ili indirektno negativno utiču na ovaj vid vožnje.

Drumski (ili cestovni) bicikli, a to su grubo rečeni oni s “tankim gumama i zavrnutim guvernalama”, osmišljeni su za efikasnu vožnju po asfaltnim putevima, za prelaženje više desetaka, pa i stotina kilometara “u komadu”, bilo rekreativno ili takmičarski. Možda ćete pomisliti kako sa određenim prepravkama možete svoj postojeći bicikl prilagoditi za ovaj vid upotrebe i donekle ćete biti u pravu, ali u najvećoj mjeri nećete. U ovom članku se nećemo posebno baviti ovom kategorijom bicikala, jer ćemo je detaljno obraditi u sljedećem tekstu.

Naravno, proizvođači bicikala su se uvijek trudili da pomire različite zahtjeve za upotrebom bicikla i/ili da nametnu razne trendove, pa smo u posljednjih 30-ak godina dobili i razne bicikle s kombinovanim karakteristikama, npr.: treking bicikli, koji su nešto između gradskih i brdskih; gravel bicikli, koji su nešto poput drumskih bicikala, ali za zemlju i makadam; razni hibridi, npr. bicikli koji imaju geometriju sličnu drumskim, ali s ravnom guvernalom i malo širim gumama… i tako bliže i tako dalje 🙂

Summa summarum

Do sada vjerovatno uviđate da izbor i kupovina bicikla nisu ni približno jednostavni kao što ste možda inicijalno zamišljali… ali da pojednostavimo i sumiramo – pouka i glavni princip odlučivanja treba da bude: za vožnju po asfaltu – bicikl bez amortizera i s glatkim (slick) gumama, a ostatak po ličnim preferencijama, osim veličine rama (ali to je tema za sebe, koju ćemo obraditi u nekom od narednih članaka).

Nadam se da ste sada u mogućnosti i da sami date odgovor na pitanje “kakav bicikl ustvari trebam?”, a za dalje konsultacije, kao i nabavku i servis vašeg prvog i/ili sljedećeg bicikla, preporučio bih prodavnice koje vode ljudi koji su cijeli život u biciklizmu i bivši takmičari:

• Banja Luka – Soković Sport, Sport Shop Shimano, Eco Sport Shop
• Sarajevo, Tuzla, Mostar, Bijeljina – M-Bike Shop
• Vitez – Spartan Sport

Vozimo se!

O autoru

Nikica AtlagicPomjeri svoje granice!

Nikica je koordinator sportskih aktivnosti našeg Udruženja, s preko 20 godina iskustva u oblasti biciklizma i višestrukim šampionskim titulama u ovom sportu. Takođe, idejni je tvorac B-HARD Ultra Race-a - međunarodnog biciklističkog ultramaratona.

Posljednji unosi

Svi članci ovog autora

• Nikiciklizam2020.11.29Kakav bicikl ustvari trebam?
• Nikiciklizam2020.11.19Zimske pripreme za bicikliste